Preduzetnik u Srbiji u proseku godišnje potroši 30 dana na čekanje u redovima da bi platio takse, podneo prijave, odjave i prosledio dodatnu papirologiju. To gubljenje vremena na šalterima Poreske uprave, Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje, Agencije za privredne registre, lokalne samouprave, carine, Ministarstva unutrašnjih poslova i drugim institucijama privredu Srbije godišnje košta čak 600 miliona evra. Međutim, novi projekat elektronske prijave plaćanja PDV-a, a uskoro i drugih dažbina Poreskoj upravi, mogao bi da za 15 odsto smanji ove troškove. U Srbiji posluje oko 110.000 firmi i 220.000 preduzetnika, što je ulupno 330.000 privrednih subjekata. Ako se računa da je prosečna bruto plata radnika oko 300 evra i da je prosečan mesec ima 22 radna dana, izgubljenih 30 radnih dana čekanja u redovima, godišnje privredu Srbije košta 135 miliona evra, samo po osnovu zarada. Kad se dodaju troškovi prevoza, zagađenje životne sredine, papir i ostali potrošni materijal potreban u takvoj administraciji, mito da se brže završi posao i izgubljenu dobit zbog toga što preduzetnik ne može da obavlja posao dok čeka na overu neke potvrde, stiže se do gubitka od 600 miliona evra godišnje.
Preduzetnik u Srbiji, pokazala su istraživanja, u proseku godišnje potroši 30 dana na čekanje u redovima da bi platio takse, podneo prijave, odjave i prosledio dodatnu papirologiju.
To gubljenje vremena na šalterima Poreske uprave, Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje, Agencije za privredne registre, lokalne samouprave, carine, Ministarstva unutrašnjih poslova i drugim institucijama privredu Srbije godišnje košta čak 600 miliona evra, rezultat je istraživanja koje je sprovela Privredna komora Srbije. Međutim, novi projekat elektronske prijave plaćanja PDV-a, a uskoro i drugih dažbina Poreskoj upravi, mogao bi da za 15 odsto smanji ove troškove.
Prema rečima direktora Centra za informatiku i elektronsko poslovanje PKS Đure Vojnovića, u Srbiji posluje oko 110.000 firmi i 220.000 preduzetnika, što je ulupno 330.000 privrednih subjekata.
- Ako računamo da je prosečna bruto plata radnika oko 300 evra i da je prosečan mesec ima 22 radna dana, izgubljenih 30 radnih dana čekanja u redovima, godišnje privredu Srbije košta 135 miliona evra, samo po osnovu zarada. Kad dodamo troškove prevoza, zagađenje životne sredine, papir i ostali potrošni materijal potreban u takvoj administraciji, mito da se brže završi posao i izgubljenu dobit zbog toga što preduzetnik ne može da obavlja posao dok čeka na overu neke potvrde, stižemo do gubitka od 600 miliona evra godišnje - kaže Vojnović.
Prema njegovim rečima, PKS je od početka ove godine kao pilot projekat uvela mogućnost podnošenja prijava za PDV elektronskim putem, a pre mesec dana sistem je zaživeo na teritoriji cele Srbije. Da bi neko pravno lice moglo da uplaćuje PDV na ovaj način potrebno je da prethodno od PKS-a dobije elektronski sertifikat, koji je besplatan, kako bi mogao da koristi elektronski potpis, neophodan za ove poslove. Korisnik bilo gde sa svog računara može da pristupi aplikaciji, popuni formular identičan papirnom formularu PDV prijave, potpiše ga, plati uslugu PKS 50 dinara i isporuči elektronski Poreskoj upravi, objašnjava Vojnović.
Prispeli formular automatski se verifikuje, a korisnik dobija informaciju o statusu njegove prijave. Iako je za popunjavanje formulara potrebno svega oko pet minuta, a verifikacija se radi automatski, gotovo trenutno, do sada je odziv bio mali, ukazuje Vojnović, navodeći da je do sada svega oko 200 korisnika iskoristilo ovu uslugu. Problem predstavlja što firme, odnosno knjigovodstvene agencije koje podnose prijavu, imaju i drugi obrazac koji moraju da nose na šalter.
- U toku su dogovori sa PU, tako da očekujemo da se i taj problem uskoro reši, dodao je Vojnović. Prema njegovim rečima, interesovanje privrednika za dobijanje elektronskog sertifikata je ogromno, pa je do sada preko 3.000 privrednih subjekata osposobljeno za plaćanje poreza na ovaj način.
U PKS-u kažu da bi uskoro trebalo da zaživi i sličan sistem za elektronsko prijavljivanje radnika, na obrascima koji se podnose Republičkom zavodu za zdravstveno osiguranje i PIO fondu, jedanput godišnje. Time bi bio rešen problem radnika koje poslodavci angažuju na kraći vremenski period i ne prijavljuju ih, tako da nemaju osiguranje niti im teče staž. Od trenutka potpisivanja protokola o saradnji sa PIO fondom, potrebno nam mesec dana da aktiviramo ovaj servis, najavio je Vojnović, dodajući da bi elektronska prijava formulara koji se predaju Poreskoj upravi i PIO fondu čak za 40 odsto smanjila troškove koje poslodavci svake godine trpe zbog gubljenja vremena na ove birokratske procedure.